DRUŠTVO ZA OBILJEŽAVANJE GROBIŠTA RATNIH I PORATNIH ŽRTAVA – VARAŽDIN

Izvješće o održanoj komemoraciji za žrtve grobišta  u Velikom Lovrečanu, 21. srpnja 2024.

(župa Križovljan, općina Cestica, Varaždinska biskupija i županija)

Od kulturno povijesnih spomenika graditeljske baštine na području općine Cestica najstarija je kapela Svetog Lovre koja sadašnji oblik dobiva 1738. godine, a podno crkve je i groblje na kojem se pokapaju pokojnici iz najzapadnijeg dijela župe Križovljan. Uz naselje Veliki Lovrečan u kojem se kapela Svetog Lovre i nalazi, istoj gravitiraju i naselja Mali Lovrečan i Brezje Dravsko te zapadni dio naselja Falinić Breg, kao i zaseoci Lovrečan Breg i Lovrečan Otok.

To područje na početku Drugog svjetskog rata, 1941. godine, pripojeno je Njemačkoj, kao i istočni dio Slovenije. a gore spomenuta naselja dobila su i njemačke nazive. Osniva se i „Kindergarten“, a na školi u Lovrečanu koristio njemački jezik. Mladići stasali za vojsku bili su pozivani u njemačku vojsku s kojom su se borili i brojni izginuli na raznim ratištima, i na istočnom i zapadnom frontu.

Prestankom rata 1945. godine nacističku Njemačku zamijenila je komunistička Jugoslavija, a umjesto mira progoni stanovništva su se nastavili.

 Stradanje stanovništva u Drugom svjetskom ratu i poraću

S tog područja u toku Drugog svjetskog rata iz naselja Brezje Dravsko, Mali i Veliki Lovrečan kao i pripadajućih zaseoka, Lovrečan Breg i Lovrečan Otok, poginulo je i nestalo dvadesetak mladića, pretežno u njemačkoj vojsci, a od posljedica eksplozija mina nakon rata stradali su Andrej Borak, Ivan i Mijo Dobrotić i Kondrad Korotaj.

Spomenuta tri naselja danas su u sastavu općine Cestica, u kojoj je u spomenutom razdoblju stradalo preko 180 ljudi, a na području općine, uz grobište Pancerica u Otok Virju, kao grobišta poratnog razdoblja  spominju se grobište Križanče, „Ramuščakova šuma“ i područje uz Dravu u Dubravi Križovljanskoj gdje je na razminiranju minskog polja postavljenog od njemačke voske, nakon rata, stradalo tridesetak domobrana, ratnih zarobljenika, a na predjelu uz Dravu, 22. na 23. srpnja 1946. godine ubijeno je šestero mladića.

Prema izjavi Josipa Pongraca petero ih je bilo s područja Slovenije, a ubijen je i Stanko Dobrotić, sin Jakoba i Antonije r. Županić, rođen u Lovrečan Otoku 16. listopada 1925. godine. Dozvolom vlasti Stanka Dobrotić obitelj je pokopala na groblju podno kapele Svetog Lovre, a ostale ubijene mjesni grobar pokopao je uz Dravu, oko 8 metara od državne ceste D-2.

 Progoni stanovništva lovrečanskog područja nakon rata 1945. godine

Od posljedica ranjavanja od mina, nakon rata stradalo je četvero mladića, a uz Stanko Dobrotića od progona vlasti ubijeni su ili „nestali“ Stanko Hrnčić, Franjo Korotaj, Mirko Kusterbanj, Marija Mikec, Lovro Štager, Kondrad Talan, Franjo Težak, Danica Uranić i Jakov Županić ( utvrđeno po Komisiji za utvrđivanje ratnih i portanih žrtava općine Cestica op ft).

Kao posljedica progona vlasti na duže vremenske kazne osuđeni su Josip Pongrac, učitelj Nikola Ramuščak, Lovro Borak, Krešimir Šoštarić, Stjepan Šoštarić, Albin Kokot, Šimun Talan, Vladimir Ožvatić i Anđela Vočanec, a osuđen je i župnik Josip Bakan.

U ljeto, 13. kolovoza 1946. godine dogodilo se čudo u Brezju, a zbog toga je Udba opet stala zatvarati i mučiti ljude. Najmanje je u zatvoru provela starica Eva Ponudić rođ. Borak, a zatvoreni su bili i Josip Talan (16 godina), Terezija Težak rođ.Ponudić i Stjepan Težak koji je na Udbi u Varaždinu proveo 135 dana. Zbog toga jer je 14. kolovoza blagoslovio pod iz kojeg je prskala krv zatvoren je i pater Modesto Borak, kapucin.

 Komemoracija žrtve grobištu „Križara“ 21. srpnja 2024. godine

Na inicijativu Franje Talana, uz pomoć nekoliko ljudi koji do žrtava drže 1998. godine uz grobište „Križara“ kod Drave u Lovrečanu postavljen je spomen križ koji je u nedjelju 26. srpnja 1998., blagoslovio križovljanski župnik vlč. Ivan Košić. U spomen na žrtve poratnih likvidacija Drugog svjetskog rata izaslanstvo Općine Cestica o blagdanu Svih svetih svake godine položi vijence i zapali svijeće, a povodom šezdesete obljetnice stradanja misu za žrtve predvodio je, 23. 07. 2006. godine, mons. dr. Vlado Košić, današnji sisački biskup. S obzirom da je prvotni križ bio uslijed vremenskih prilika dosta oštećen bilo ga potrebno zamijeniti novim, sadašnjim, a isti je u nedjelju 19. srpnja 2017. godine blagoslovio vlč. Zorislav Šafran,  župnik župe Uzvišenja sv. Križa – Križovljan.

Ovogodišnja komemoracija održana je, 21. srpnja 2024. godine, u suradnji sa župom Križovljan, pod pokroviteljstvom općine Cestica, a u prvom dijelu komemoracije vlč. Zorislav Šafran, s početkom u 9,30 sati, predvodio je u kapeli Svetog Lovre, misu za sve stradale i poginule u ratovima i progonima totalitarnih režima XX. stoljeća, pod kojom je održao i prigodnu propovijed. Misno slavlje uzveličao je zbor kapele koji je na orguljama pratio Marijan Županić, orguljaš župe Uzvišenja Svetog Križa Križovljan, a nakon mise sudionici komemoracije okupili su se na parkiralištu DVD-a Lovrečan Dubrava te u procesiji krenuli do spomen križa postavljenog iznad posljednjeg počivališta žrtava gdje je pred polaganje vijenaca zbor izveo pjesmu Bliže o Bože moj.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U ime pokrovitelja komemoracije vijenac su položili i svijeće zapalili načelnik Mirko Korotaj i predsjednik Općinskog vijeća općine Cestica Darko Majhen, a pridružili su ime se Lina Borak i Stanko Dobrotić, nakon čega su u ime Društva za obilježavanje grobišta i rodbine žrtava vijenac položili i svijeće zapalili Boris Veselnik, Branko Korotaj, Darinka Milec, Franc Težak i Ivan Mikec.

Zahvalu općini Cestica na pokroviteljstvu, vlč. Zorislavu Šafranu na predvođenju mise i održanoj homiliji u ime Društva za obilježavanje grobišta uputio je Franjo Talan, potpredsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, a potom je dodao: Mi kao udruga godišnje organiziramo desetak komemoracija na području sjeverne Hrvatske, a surađujemo i sa sličnim društvima koja do pijeteta prema žrtvama drže. Tako je prošle subote komemoracija bila za žrtve grobišta Ksajpa u Šenkovcu kod Čakovca, 14. srpnja je uz 81. obljetnicu mučeničke smrti vlč. Matije pl. Žigrovića komemoracija bili u Krapini i Gornjem Jesenju. Predstoji nam, uz Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, spomen na se žrtava grobišta Kolnjak, u rujnu ćemo se sjetiti žrtava prvih masovnih partizanskih likvidacija na području sjeverne Hrvatske u kojoj su partizani, nakon zauzimanja Varaždinskih Toplica, 29. rujna 1943. godine pogubili stotinjak ratnih zarobljenika. Većinu 73 su poveli prema dvije ranije iskopane jame iznad naselja Leskovec i sve osim jedne koja se uspjela spasiti, poubijali, a druge su poubijali na predjelima zapadno od V. Toplica. Ove godine pada i osamdeseta obljetnica smrti pedesetak uglednih Dubrovčana, poubijanih na otočiću Daksa 25. listopada 1944. po ulasku partizana u grad, među kojima je bio i pater Petar Perica, autor nama svima dragih pjesama Do nebesa nek se ori i Rajska Djevo, planiramo i posjet jugu Hrvatske.    

U završnom dijelu komemoracije Franjo Talan, zahvalio je svima na dolasku, a potom je vlč. Zorislav Šafran predvodio molitvu, nakon čega je zbor otpjevao pjesmu Rajska Djevo kraljice Hrvata.

Kako je spomen križ na grobište Križara smješten uz samu državnu cestu sigurnost kretanja okupljenih na komemoraciji osiguravali su vatrogasci DVD-a Lovrečan Dubrava, a po dolasku na parkiralište mještani spomenutih naselja za sve sudionike priredili su druženje uz okrjepu.

Tekst zapisao, 22. srpnja 2024. godine Franjo Talan, dopredsjednik HŽD-a

 Fotografije snimili Franjo i Marko Talan

 Za portal Hrvatskog žrtvoslovnog društva priredila Jadranka Lučić

Napomena: od strane Društva komemoraciji je bio prisutan Boris Veselnik i Franjo Talan, dopredsjednik HŽD-a, a pozivu se odazvali i sinovi učitelja Nikole Ramuščaka, Anđelko, Marijan i Mirko, kao i brojne obitelji žrtava s područja gore spomenutih naselja. Organizaciju su pripomogli i Snježana Borak, Ivanka Korotaj Anita Županić, Sanja Žunec i Nadica Županić r. Ponudić te Ivan Mikec i ostali mještani.