Novosti

Franjo Talan: U župi Sv. Ilija, 3. srpnja 2022., održan spomen na vlč. Vilima Cecelju

U organizaciji Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin godišnje se na području sjeverne Hrvatske održi desetak komemoracija, a posljednjih desetljeća se u  dogovoru sa župom Sveti Ilija, povodom godišnjice smrti vlč. Vilima Cecelje (Sveti Ilija, 24. travnja 1909. – Salzburg 3. srpnja 1989.), komemoracija, uz godišnjicu smrti, održi u samoj župi. Program održavanja komemoracija potvrđen je i na ovogodišnjoj skupštini Društva, održanoj 6. ožujka 2022., a sama komemoracija dogovorene je za nedjelju 3. srpnja 2022. godine, uz 33. obljetnicu smrti.

Zbog redovitog hodočašća Varaždinske biskupije u Mariju Bistricu ove godine komemoraciji se odzvao nešto manji broj ljudi, a spomen na vlč. Vilima Cecelju započeo je misom koju je s početkom u 9 sati predslavio vlč. Marko Zadravec. U prigodnoj propovijedi vlč. Marko je rekao:

Vlč. Vilim Cecelja – u službi Kristove radosne vijesti

„Pripadnost Kristu u otajstvu njegove smrti i uskrsnuća oslobađa nas uvjetovanosti društva koje nas okružuje i donosi nam mir. To je dar i milost koja nam dolazi od Gospodina našega Isusa Krista. Zato je apostol Pavao i postao veliki navjestitelj Isusa Krista svim ljudima i narodima.“

Šireći evanđelje svijetom, apostol Pavao je trpio svakojake nevolje i progonstva.

Tim se on ponosi, to mu je na diku i slavu. Ta on „na svom tijelu biljege Isusove“ (Gal 6,17) nosi: brazgotine od šibanja, kamenovanja i sve ostalo (usp. Gal 11,23 sl.). To su za Pavla počasni znakovi, odlikovanja. Stoga on i kaže za sebe samoga: „Bože sačuvaj da bih se ja ičim ponosio osim križem Gospodina našega Isusa Krista po kojemu je meni svijet raspet i ja svijetu.“ (Gal 6,14)“

„Cilj svega tog Pavlova trpljenja i propovijedanja Kristova Evanđelja jest da donese ljudima mir i spasenje u Bogu. Pravi znak da smo Kristu odani i da njemu pripadamo jest to da smo spremni za njega trpjeti sve do smrti. Stoga svaki kršćanin, zahvaćen Kristom, treba da postane novi čovjek, Božji čovjek, u potpunosti otvoren drugim ljudima i svemu čovječanstvu.“

Prošle su 33 godine od preminuća vlč. Vilima Cecelje. Ove godine je 25. obljetnica prijenosa njegovih posmrtnih ostataka u župnu grobnicu u Sv. Iliji. (travanj 1997. god.). O životu i djelovanju vlč. Vilima Cecelje danas se u Domovini malo zna. No, među hrvatskim iseljeništvom ime vlč. Cecelje spominje se s poštovanjem i zahvalnošću te povezuje uz mnoge osobne sudbine i uspomene. Od odlaska iz Domovine 1944. pa sve do svoje smrti 1989. godine u Salzburgu, neiscrpnom snagom i na mnogo načina služio je braći ljudima, a ponajprije Hrvatima, sunarodnjacima koje je vrtlog ratnih i poslijeratnih zbivanja II. Svjetskog rata pomeo izvan Domovine i rasuo po svijetu.

– „Vlč. Vilim Cecelja bio je svećenik sveta i uzorna života, koji je izgarao za svoj hrvatski narod i svakog čovjeka u potrebi s kojim je došao u susret bez obzira na religiju i nacionalnu pripadnost.“

– Vlč. Cecelja bio je istinski domoljub, čuvar uspomene na bleiburšku tragediju, te promicatelj lika i djela blaženog kardinala Alojzija Stepinca, čiji je sam bio vjerni suradnik i osoba od najvećeg povjerenja

– „Vlč. Vilim bio je zaista svet čovjek, koji se čitavim svojim bićem stavio u službu bratu čovjeku.”

– Msgr. Vladimir Stanković, dugogodišnji Ravnatelj hrvatske inozemne pastve jednom prilikom opisao je vlč. Vilima Cecelju kao „najboljeg, najobljubljenijeg i najuglednijeg misionara hrvatske inozemne pastve.“

Kako za vrijeme života i djelovanja vlč. Cecelje tako i danas Isus želi doći svim ljudima po nama kršćanima, po svakom njegovu učeniku. Krist želi doći po svakome od nas u naše obitelji i svugdje gdje je ljudima potrebna Božja ljubav, mir i spasenje. Budimo svi odvažni Kristovi svjedoci! Amen

Misno slavlje uzveličao je zbor župe Svetog Ilije proroka, a nakon mise uputili smo se na groblje gdje smo na grobu vlč. Vilima položili vijenac, zapalili svijeće i pomolili se.

Kako sam već u uvodnom dijelu rekao, zbog hodočašća na Mariju Bistricu ove godine odazvao se nešto manji broj ljudi, a od članova Društva bili su prisutni Lidija Vukalović, Stanko Cecelja, Franjo Črep, Vladimir Horenec Miroslav Kocijan i Franjo Talan. Iz Svetog Ivana Zeline izaslanstvo udruge Hrvatski domobran predvodio je Juraj Fruk, a molitvi na groblju pridružila se i ove godine profesorica Jasenka Vidić.

Vlč. Vilim Cecelja umro je u Austriji gdje je u Salzburgu i pokopan, a tijelo mu je nakon skoro osam godine od smrti, 24. travnja 1999., preneseno na groblje rodne župe.

Po dolasku s komemoracije zabilježio Franjo Talan, predsjednik Društva

Odgovori