Za ljubitelje istine i čuvare uspomene na hrvatske žrtve i stradanja
Zapisao: Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta nakon održana komemoracije na području župe Ljubešćica i Svibovec 29. rujna 2019. godine
Spomen na žrtve prvih partizanskih likvidacija 1943. na sjeveru Hrvatske
Potkraj rujna 1943. godine partizanske snage napale su i zauzele Varaždinske Toplice i u akciji koja je završila 29. rujna zarobili više od stotinu ljudi.
Većinu zarobljenika koji su se nalazili u hotelu Josipova kupelj poveli su prema istoku gdje su ih u jednom dvorištu u naselju Jalševec vezali žicom i potom uz batinanja vodili dalje cestom prema Ludbregu. Kolonu zarobljenika potom su u Leskovcu Topličkom skrenuli prema brdima Kalnika te ih na predjelu Kruška, na lokalitetu Višograd, oko dva kilometra od mjesta, u dvije jame koje su prethodno morali od partizana natjerani iskopati mještani obližnjeg naselja, postrijeljali. Nakon završetka „akcije“ dok se pucnjava smirila iz jedne jame uspio se iz mase mrtvih i umirućih tijela izvući jedan mladić i potrčati prema vrhu brijega. Sudionici „akcije“ pucali su za njim, ali ga nisu uspjeli pogoditi. Gol (u gaćama) i bos uspio je doći do naselja Drenovec gdje ga je prihvatila jedna obitelj na kraju naselja. Nakon što su ga nahranili, obukli i obuli, zbog opasnosti da ga tko od sumještana ne vidi i nehotice oda i tako prouzroči životnu opasnost za „zarobljenika“, a i cijele obitelji, smjestili su ga u brvnari u kojoj su u prvom dijelu nastambe držali pure dok je u prostoru iza cijelo vrijeme boravio mladić koji se uspio izvući iz jame s mrtvim i umirućim kolegama. Dok se purama donosila hrana i voda hranu je dobivao i mladić, a po odlasku partizana iz tog kraja, početkom 1944. godine, mladić je otišao doma u Novigrad Podravski.
Grobište Kruška ekshumirano je u studenome 2014. godine po programu Povjerenstva za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugoga svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja koje djeluje u „sastavu“ Ministarstva hrvatskih branitelja. Izvađeni posmrtni ostaci 72 osobe prevezeni su u Zagreb na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku na daljnju obradu.
Žrtve iz Čurilovca mještani su početkom 1944. prenijeli na groblje
Kod partizanskog napada na hotel Josipova kupelj kojeg su partizani uz pomoć vatrogasne štrcaljke polili benzinom i zapalili, jedna grupa branitelja uspjela je iz goruće zgrade izaći kroz otvore iz kojih je isticala iskorištena termalna voda te uz rijeku Bednju krenula prema zapadu i bila uhvaćena i sprovedena do naselja Čurilovec gdje su mučeni i potom sprovedeni povrh naselja, poubijani i pokopani. Po odlasku partizana početkom 1944. godine mještani su tijela ubijenih iskopali, zamotali ih u plahte jer su bili goli, i na zaprežnim kolima odveli na groblje u Kalničku Kepelu te ih u kutu uz ogradu samog groblja i pokopali.
Dio zarobljenih žrtava kod zauzimanja Varaždinskih Toplica pokopan je i na nekim drugim lokacijama.
Križ na grobu žrtava mučenih i pogubljnih iz Čurilovca na groblju u Kalničkoj Kapeli postavljen je na blagdan Svih Svetih, 1. studeni 2009. godine.
Sudionici komemoracije kod groba žrtava pogubljenih 1943. godine u Čurilovcu
Povodom šezdesete obljetnice prvih masovnih partizanskih likvidacija na području sjeverne Hrvatske rukovodstvo Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Varaždina i članovi udruge Hrvatski domobran V. Toplice dogovorili su se za podizanje spomen križa na grobištu iznad naselja Leskovec Toplički, a isti je, u nedjelju 28. rujna 2003. godine, blagoslovio mons. Marko Culej, prvi varaždinski biskup. Spomen križ na grobu žrtava iz „Čurilovca“ blagoslovio je na blagdan Svih Svetih 2009. godine vlč. Stjepan Makar, župnik iz Ljubešćice, a u spomen na žrtve komemoracije se priređuju i narednih godina.
Kod križa u šumi iznad Leskovca vijenci su položeni u spomen na sve prešućene žrtve gore Kalnik
Komemoraciju za žrtve poubijane poslije partizanskog zauzimanja Varaždinskih Toplica 1943. godine Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava ove je godine organiziralo, u nedjelju 29. rujna s početkom u 9,30 sati, u suradnji s Udrugom dragovoljaca i veterana domovinskog rata klub Jalševec, gradom Varaždinske Toplice i župom Sveta Tri Kralja Svibovec i Ljubešćica, a odavanje počasti prvo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća započelo kod masovne grobnice na groblju u Kalničkoj Kapeli gdje je molitvu za stradale predvodio vlč. Stjepan Makar. Za žrtve pokopane u gori Kalnik vijenci su položeni kod spomen križa u šumi iznad Leskovca Topličkog, a u spomen na 11 hrvatskih branitelja župe Svibovec stradalih u obrani Republike Hrvatske u Domovinskom ratu vijenci su položeni i svijeće zapaljene kod spomenika ispred Osnovne škole nakon koje je u crkvi Sveta Tri Kralja misu zadušnicu za poginule, mučene i ubijene hrvatske vojnike i civile stradale u ratovima XX stoljeća i progonima totalitarnih režima i vlasti, predvodio preč. dr. Mario Kopjar predstojnik Ureda za liturgijski pastoral i crkvenu arhitekturu Varaždinske biskupije.
Polaganje vijenaca kod spomenika 11 hrvatskih branitelja župe Svibovec poginulih u Domovinskom ratu
Molitvu kod spomenika hrvatskim braniteljima predvodio je preč. dr. Mario Kopjar, kanonik Varaždinske biskupije.
Zahvalu župljanima župe Sveta Tri kralja Svibovec i bolesnom župniku vlč. Jurju Kopjar, za očuvanje uspomene na žrtve ratova i progona uputio je Franjo Talan, predsjednik Društva, a izrazio je nadu da će se ekshumirane žrtve grobišta u dogledno vrijeme dostojanstveno i sa sprovodom pokopati. Zahvala za vođenje brige o prešućivanim žrtvama i grobištima upućena je Minsistartsvu hrvatskih braniteljima, grad V. Toplice i udrugama prisutnim na komemoraciji, a potom je zbog nemogućnosti dolaska pročitano i pismo pristiglo iz Ureda Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.
Misa u crkvi Svibovec
Zahvalu svima koji se zalažu dostojan odnos prema žrtvama uputio je predsjednik Društva, a Domovini smo zahvalili pjevanjem himne Republike Hrvatske, Lijepa naša domovino
Spomen na poginule u ratovima XX stoljeća i žrtve stradale od totalitarnih režima, među kojima je bio i svibovečki župnik vlč. Josip Lesjak i učiteljica Štefanija Belošević odvedeni od partizana potkraj Drugog svjetskog rata 1945. godine, završio je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika prešućivanim žrtvama župe Svibovec na groblju kraj crkve. U ime Ministarstva hrvatskih branitelja vijenac su položile Tanja Antunović Hadžić i Kristina Vešligaj, iz Sektora za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, a odavanju počasti bilo je prisutno i izaslanstvo grada Varaždinske Toplice na čelu s gradonačelnicom Dragicom Ratković. Sjećanju na žrtve bili su prisutni i članovi Hrvatskog žrtvoslovnog društva iz Zagreba, Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata iz Petrijanca, predstavnici Udruge branitelja HOS-a Međimurske županije, Društva za obilježavanje grobišta žrtava komunizma iz Čakovca i članovi obitelji stradalih.
Izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja vijenac je položilo i kod spomenika prešućivanim žrtvama župe Svibovec među kojima su i „nestali“ župnik Josip Lesjak i učiteljica Štefanija Belošević.
Hrvatsku himnu Lijepa naša domovino, uz pratnju na orguljama Antuna Pokosa, izveo je zbor župe Sveta Tri kralja Svibovec, koji je skladnim pjevanjem uzveličao misno slavlje, a nakon molitve na groblju zajedno, uspomena na žrtve završila je pjesmom Rajska Djevo, kraljice Hrvata, autora patra Petra Perice, kojeg su na otočiću Daksa po zauzimanju Dubrovnika 1944. godine ubili partizani zajedno s više desetaka uglednih Dubrovčana.
Zapisao Franjo Talan, predsjednik Društva – fotografije snimio Marko Vidović
O komemoraciji, održanoj 29.rujna 2019.godine Biskupija varaždinska je izvijestila:
Komemoracija za žrtve prvih masovnih likvidacija na području sjeverne Hrvatske