Komemoracija žrtava grobišta Kolnjak, u župi i općini Gornji Kneginec, Varaždinske biskupije i županije, koja je održana pod motom:
Svaki čovjek ima pravo na život, a minimum dostojanstva koje smo kao društvo prema svakoj osobi dužni iskazati i poštivati je i pravo na grob, bez obzira na političko, vjersko ili nacionalnu opredjeljenje umrloga.
Uz 79. obljetnicu stradanja, povodom Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, osnovano 20. rujna 2000. godine u Varaždinu, organiziralo je odavanje počasti žrtvama grobišta Kolnjak u župi Svete Marije Magdalene Kneginec, općina Gornji Kneginec u Varaždinskoj biskupiji i županiji, a ista je održana pod pokroviteljstvom Općine Gornji Kneginec.
Komemoracija je održana po slijedećem programu:
Od 7,15 sati bilo je okupljanje na parkiralištu župne crkve, Knegingradska ulica, u Gornjem Knegincu, a dok smo se okupili, s početkom u 7,30, u crkvi Svete Marije Magdalene, vlč. Ivica Puškadija, župnik, predvodio je misu za žrtve ratnih i poratnih stradanja poubijane u Drugom svjetskom ratu i poraću, poginule, stradale i ubijene od diktatura i totalitarnih ideologija XX. stoljeća, i poginule u Domovinskom ratu.
Nakon mise, svi zainteresirani za odavanje počasti žrtvama okupili su se na parkiralištu poslovnog kompleksa na Trgu hrvatskih branitelja 14, u Gornjem Knegincu odakle smo krenuli u šumu Kolnjak, do spomen križa postavljenog kod istoimenog grobišta
Odavanje počasti žrtvama započelo je dok smo se okupili, oko 9 sati, a na početku komemoracije Gabrijel Novotni otpjevao je hrvatsku himnu Lijepa naša domovina. Zahvalu gospodinu Gabrijelu na otpjevanoj hrvatskoj himni i gospodinu župniku na predvođenju mise i nadahnutoj propovijedi izrekao je Franjo Talan, predsjednik Društva, a potom se, kako je bilo i najavljeno prišlo polaganju vijenaca i paljenju svijeća kod spomen križa.
U ime potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda vijenac je položila i svijeću zapalila gospođa Ivona Paltrinieri, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale, a u ime pokrovitelja komemoracije vijenac je položilo i svijeće zapalio izaslanstvo općine Gornji Kneginec koje je predvodio načelnik, saborski zastupnik Goran Kaniški. U ime Hrvatskog žrtvoslovnog društva i organizatora komemoracije, Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, vijenac su položili i svijeće zapalili Barbara Turk, Franjo Črep i Krešimir Mintas, sin „nestalog“ dogradonačelnika grada Varaždina Dragutina Mintasa, a za kojeg se vjeruje da je prema izjavama svjedoka svoj život završio u jednoj od jama na grobištu Kolnjak. Svijeće u spomen na žrtve poratnog razdoblja Drugog svjetskog rata poubijanih na grobištu Kolnjak zapalili su i predstavnici braniteljskih udruga iz Domovinskog rata. Izaslanstvo Udruge hrvatskih branitelja Sinovi Domovine iz Gornjeg Kneginca, predvodio je Ivan Keretić, a u ime Udruge HOS-a iz Međimurske županije svijeću je zapalio Josip Kolarić.
Zahvalu na položenim vijencima i zapaljenim svijećama uputio je Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta te podsjetio da je na području Varaždinske županije do 2000. godine, od strane Istraživačkog središta Varaždin, Saborske komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Drugog svjetskog rata, a kojem je od 1997. godine Franjo Talan bio na čelu, evidentirano oko 5300 žrtava. Na prijedlog i inicijativu spomenutog, kako bi se posao na prikupljanju podataka o žrtvama i stradanjima što prije i vjerodostojnije prikupio po općinama i gradovima Varaždinske županije osnivana su gradske i općinske komisije pa su tako, zahvaljujući radu Općinske komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava općine Gornji Kneginec u spomenutom razdoblju prikupljeni podaci o 135 žrtava rodom iz naselja općine i župe Gornji Kneginec, a među njima je evidentirano i pet žena.
Prikupljena građa o žrtvama i stradanjima Varaždinske županije u Drugom svjetskom ratu i poraću je „sistematizirana“ po naseljima, općinama i gradovima, a kako se na više objavljenih javnih poziva i natječaja nisu mogla osigurati sredstva za pokriće tiskarskih troškova i izdavanje barem 200 komada knjiga ti podaci i nadalje čekaju na objavu.
Po prestanku rada Komisije 2000. godine osnovali smo Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, a u proteklom razdoblju spomen križem obilježili smo dvadesetak lokacija na sjeveru Hrvatske. Zahvaljujući Đurđici i Antonu Celić, predsjedniku Povjerenstva za Istru, u suradnji sa „žrtvoslovcima“ iz Istre postavili smo i 4 spomen križa na tom području. Spomenuta su postavljena na grobištima: Golubinčina (općina Marčana op. F. T.), Mandaljevica kod Pazina, i kod jame Cerovica u općini Pićan spomen križ postavljen je 10. prosinca 2022. godine, na Međunarodni dan ljudskih prava op. F. T.). https://viktimologija.com.hr/wp/franjo-talan-spomen-na-zrtve-istre-drugog-svjetskog-rata-i-poraca/ ), a spomen križ na mjestu „nestanka“ blaženog Francesca Bonifacia postavili smo uz Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima, 27. kolovoza 2022. godine (više o toj temi na: https://viktimologija.com.hr/wp/franjo-talan-spomen-na-zrtve-istre-drugog-svjetskog-rata-i-poraca-27-kolovoza-2022-godine-2/ op. F. T.).
Kao Društvo godišnje organiziramo, u suradnji s lokalnom upravom (gdje je to moguće op. F. T.), više desetaka komemoracija. Tako je u nedjelju, 14. srpnja u župi Gornje Jesenje, povodom 81. obljetnice mučeničke smrti vlč Matije pl. Žigrovića komemoracija održana u spomenutoj župi, a 21. srpnja bila je komemoracija u spomen na žrtve poratnih likvidacija poubijane 22. na 23. srpnja 1946. godine kod rijeke Drave u Velikom Lovrečanu, u župi Križovljan i općini Cestica. Prošle nedjelje, 18. kolovoza 2024. bila je komemoracija za žrtve jame Širočica u Istri, sutra je spomen na žrtve grobišta Sep u Gornjem Hrašćanu, u župi Macinec, u Međimurju koja počinje misom u 10 sati, pa molim sve koji su u mogućnosti da na istoj sudjeluju ( sam program komemoracije detaljnije je predočio Josip Kolarić op ft), a potom je uz Dan općine Beretinec spomen na žrtve grobišta Savica. Od 2003. godine, u župi Svibovec održavaju se komemoracije, u spomen na žrtve prvih masovnih partizanskih likvidacija na sjeveru Hrvatske, ubijenih po ulasku partizana u Varaždinske Toplice, 29. rujna 1943. godine. Zahvaljujući Ministarstvu hrvatskih branitelja 72 žrtve grobišta Leskovec su ekshumirane i dostojno pokopane (više o stradanjima i pokopu vezanih uz grobište Leskovac je na https://viktimologija.com.hr/wp/franjo-talan-u-nedjelju-25-rujna-2022-godine-pokopane-72-zrtve-grobista-leskovec/ op. F. T.), a ove godine navršava se i 80 godina od masovnih likvidacija na otočiću Daksa, na kojem je po ulasku partizana u grad Dubrovnik poubijano više desetaka uglednih Dubrovčana među kojima je bio i pater Petar Perica, autor nama svima dragih pjesama, Do nebesa nek se ori i Rajska djevo, pa se nadamo da ćemo se i tim žrtvama moći pokloniti i barem im svijeću zapaliti… ( više na https://viktimologija.com.hr/wp/franjo-talan-osvrt-na-dvodnevno-hodocasce-u-dubrovnik/ op. F. T.).
U ime pokrovitelja komemoracija nazočnima se obratio i Goran Kaniški, saborski zastupnik, načelnik općine Gornji Kneginec, a potom je zahvalnost Društvu za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava i općini izrekla i gospođa Ivona Paltrinieri, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale, izaslanica potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda.
Uz brigu o žrtvama i stradanjima vezanim uz Domovinski rat Ministarstvo hrvatskih branitelja vodi i brigu o žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, a u narednom razdoblju planira se i dostojan pokop 814 žrtava jame Jazovka… ( više na: https://branitelji.gov.hr/vijesti/zavrsena-ekshumacija-iz-jame-jazovka/3715 op. F. T.).
U završnom dijelu komemoracije vlč. Ivica Puškadija, župnik župe sv. Marije Magdalene Kneginec predvodio je molitvu za stradale župljane i žrtve grobišta Kolnjak, a potom je snimljena i zajednička fotografija.
Od strane Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin komemoraciji su bili prisutni, abecednim redom prezimena, Stanko Cecelja, Franjo Črep, Ivica Dolenec, Vladimir Horenec, Barbara Turk i Franjo Talan, dopredsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva.
Izvješće, 22. kolovoza 2024. godine, po održavanju komemoracije, pripremio Franjo Talan, predsjednik Društva, dopredsjednik HŽD-a.
Fotografije snimili Ivica Dolenec i Franjo Talan, za objavu na portalu HŽD-a pripremila Jadranka Lučić
Smatramo da svaki čovjek ima pravo na život, a minimum dostojanstva koje smo kao društvo prema svakoj osobi dužni iskazati i poštivati je i pravo na grob, bez obzira na političko, vjersko ili nacionalnu opredjeljenje umrloga.
U Varaždinu, 22. kolovoza 2024. godine – Franjo Talan, predsjednik Društva